Šta znači dojenje na zahtev? Najjednostavnije, to znači dati bebi da sisa kad god pokaže znake da želi. Ako beba pokazuje znake, nema potrebe da se gleda na sat da bi se procenilo da li bi trebalo da je “već” gladna. Bebe ne jedu zato što im je dosadno ili iz navike, one jedu kada im je to i potrebno. Nekad je u pitanju glad, nekad žeš, ali u mnogobrojnim slučajevima i iz nenutritivnih razloga, koji su isto važni za rast i razvoj bebe.
Ranije je postojalo stanovište da decu treba hraniti prema određenoj satnici, često na svaka tri do četiri sata. Čak i u situaciji kad bi plakala između dva podoja, nije im davana hrana. Teorija je bila da je bebama i mamama komfornije kad postoji predvidljiva rutina.
Iako se svakako i danas smatra da je rutina pozitivna stvar, poslednje teorije razvoja deteta sugerišu da je potrebno bebu podojiti kad god to i želi.
Mleko se stvara dok beba aktivno sisa. Stoga, što češće stavljate bebu na dojku, daćete signal vašem telu da stvara veće količine mleka.
Razmak između podoja od minimun 3 sata i dalje je aktuelan za bebe koje se hrane mlečnom formulom, s obzirom da se ono teže vari od majčinom mleka.
Kako znati da beba želi da sisa?
Znaci da je beba gladna mogu se podeliti u tzv. rane i kasne.
Beba prvo počinje da se meškolji, okreće glavu, zatim postane uznemirena, sisa prste, cokće usnama ili čak sisa igračke i sve drugo što joj je pod rukom.
Ako joj tada ne izađete u susret i date joj da sisa, polako postaje sve uznemirenija i počinje da plače. Plač je već kasni znak i pre podoja, potrebno je da prvo umirite bebu, jer tako uznemirena možda neće hteti da prihvati dojku odmah ili će se dodatno uznemiriti zašto mleko nije odmah poteklo, a možda neće pravilno uhvatiti dojku i stvoriti mami rane (ragade).
Za neupućene, činjenica da hranite bebu svakih sat i po može da se čini apsurdnom. Možda ćete morati da ih edukujete o činjenici da se majčino mleko brže vari, za nekih sat do sat i po, koliko je malim bebin želudac, kao i da mleko ne podmiruje samo glad, žeđ, kao i potrebu za bliskošću sa mamom.
Milena Kostić,
vršnjačka savetnica za dojenje Udruženja ”Roditelj”
https://www.youtube.com/watch?v=Lf7Q6MoM4rs
Objavljen: 16. jun 2012. godine, ažuriran: 15. novembar 2024. godine
Da li su u vezi rana menopauza i dijabetes? Koliki je rizik? Šta kažu nova istraživanja? Nova naučna studija donosi ohrabrujuće vesti za žene koje su prošle kroz ranu menopauzu. Istraživači nisu pronašli direktnu vezu između ranijeg ulaska u menopauzu i povećanog rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, kako se ranije pretpostavljalo. Rana menopauza i…
Ultrazvuk dojki ili mamografija su važni dijagnostički pregledi, ali su različiti i nemaju istu namenu. Mamografija je osnovna metoda za rano otkrivanje raka dojke, dok se ultrazvuk najčešće koristi kao dopunski pregled, posebno kod žena sa gustim žlezdanim tkivom ili kada je potrebno dodatno ispitati promenu u dojci. Ultrazvuk dojki ili mamografija Obe metode imaju…
Dijabetes je sam po sebi izazovan, a kada su udruženi dijabetes i prehlada, moramo dodatno biti oprezni. Kako držati dijabetes tip 2 pod kontrolom tokom prehlade? Oni koji nemaju autoimunu bolesti i sami znaju kako je ponekad teško nositi se sa prehladom. Osobe koje boluju od dijabetesa tip 2 mogu reći da je borba sa…
Milena Kostić iliti na internet nebu znana kao Mama iz magareće klupe je kourednica portala Demetra, preduzetnica, mama petoro dece. Veruje da ako dopremo do jednog pojedinca, možemo da menjamo sve(t).
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Uvođenje čvrste hrane je pravi izazov za roditelje. Možete uvesti čvrstu hranu u bilo koje vreme između navršenih 4 i 6 meseci starosti (mada je preporuka sačekati 6. mesec) ako je vaša beba spremna.
Meki deo na bebinoj glavi često zabrine roditelje, posebno pri prvom kupanju ili češljanju. Ali fontanela je potpuno normalan i veoma važan deo razvoja bebe.
Obe fontanele su veoma važne za bebin rast i razvoj i ne treba da vam budu izvor stresa. Ova mekana mesta nisu toliko osetljiva i ne treba da izazivaju stres i strah kao što se obično roditeljima dešava.
Dojenje nije samo način ishrane i njegovi najlepši momenti ne mere se mililitrima iako to prvih dana često ne izgleda bajkovito.
To su dodir, pogled, miris i osećaj sigurnosti koji beba pamti od prvih dana života.