Analiza krvi – tumačenje nalaza krvi – referentne vrednosti krvne slike
Analiza krvi je jedna od prvih analiza koja se radi i deo je rutinske procedure i pri preventivnim pregledima. Referentne vrednosti krvne slike su jasno definisane, ali se mogu razlikovati za određeni pol, uzrast ili prema mernim jedinicama određene laboratorije.
Tumačenje nalaza krvi ima širok spektar upotrebe i jedan je od najčešćih medicinskih testova koji se vrše. Referentne vrednosti krvne slike i drugi parametri analize krvi mogu nam reći mnogo toga i koriste se za:
procenu opšteg zdravstvenog stanja,
proveru postojanja infekcije,
utvrdi nivoe hormona,
vidi koliko dobro funkcionišu određeni organi kao što su bubrezi i jetra,
uradi skrining na određena genetska stanja…
Za većinu testova potreban je uzorak krvi i par minuta u laboratoriji gde će medicinska sestra izvaditi krv iz prsta ili vene. Neke rezultate možete dobiti već za 15-ak minuta dok postoje rezultati koji se čekaju duže.
Lekar će vam dati sugestiju kako treba da se pripremite za analizu krvi i reći da li postoje neka posebna uputstva šta treba da radite pre testiranja. Na primer, možda će biti potrebno da izbegavate da:
ne pijete ili jedete bilo šta osim vode 12 sati pre analize krvi,
prestanete da uzimate određene lekove i
pratite uputstva koja ste dobili obzirom da mogu uticati na rezultat. (Izvor: NHS)
Tumačenje nalaza krvi – analiza krvi
Kompletna krvna slika – referentne vrednosti krvne slike
Jedna od prvih analiza koju uz bilo koji pregled zahteva lekar je kompletna krvna slika (KKS). Ona daje uvid u opšte stanje krvi i njenih elemenata: crvenih krvnih zrnaca, belih krvnih zrnaca, hemoglobina, trombocita, MCV – prosečna veličina krvnih zrnaca osobe, hematokrita.
Kompletna krvna slika pomaže lekaru da identifikuje da li postoje neki poremećaji krvi ili bolest, kao što je anemija, problemi sa zgrušavanjem krvi, upale, infekcije i poremećaji imunog sistema.
RBC (eritrociti)
Crvena krvna zrnca. Normalne vrednosti su od 4,34 x 1012/l do 5,72 x 1012/l za muškarce i od 3,86 x 1012/l do 5,08 x 1012/l za ženu. Snižene vrednosti ukazuju na krvarenje, anemiju, a povišene na hemokoncentraciju, policitemiju (mada mogu biti i kod zdravih ljudi).
HGB (hemoglobin)
Protein koji je sastavni deo eritocita. Normalna koncentracija je 110-180 g/l. Snižen je kod anemija a povišen kod policitemija.
HCT (hematokrit)
Volumen eritrocita u jedinici pune krvi. Normalne vrednosti su kod muškaraca 0.41 – 0.53 l/l a za žene 0.356 – 0.470 l/l. Normalno je smanjen u trudnoći i sa godinama. Takođe, smanjen je kod oporavka od krvarenja, kod opekotina, infekcija, anemija, leukemija, ciroze jetre. Povišen je kod dehidratacije.
Tumačenje nalaza krvi – Referente vrednosti krvne slike
MCV (mean cell volume)
Prosečan volumen eritrocita. Normalne vrednosti su 81 – 99 fl.
MCH(mean cell hemoglobin)
Prosečna količina hemoglobina u eritrocitu. Normalne vrendosti su 29-32.9 pg.
MCHC(mean cell hemoglobin concentration)
Prosečna koncentracija hemoglobina na litar eritrocita. Normalne vrednosti su 310 – 350 g/l.
RDW(red cell distribution width)
Mera varijabilnosti veličine eritrocita. Normalne vrednosti su 11,5-16,5 %.
WBC (leukociti)
Bela krvna zrnca (postoji 5 vrsta). Normalne vrednosti su 3.9 – 10×109/l. Leukocitoza – povećan broj ukazuje na infekciju. Leukopenija (smanjenje) se javlja kod stresa, opšte slabosti organizma, virusne infekcije, nekih lekova.
NEU (neutrofilni granulociti)
Normalne vrednosti su 40-70%.
MONO (monociti)
Normalne vrednosti su 1-10% .
EOS (eozinofilni granulociti)
Normalne vrednosti su 0 – 6%. Mogu da ukažu da je telo izloženo nekom alergenu ili parazitu.
BASO (bazofilni granulociti)
Normalne vrednosti su 0-1%. Rastu u alergijskom odgovoru.
LYM (limfociti)
Normalne vrednosti su 20 – 50 %.
PLT (trombociti)
Krvne pločice. Normalne vrednosti su 140 – 450 x 109/l. Smanjenje povećava sklonost ka krvarenju, povećanje ka stvaranju trombova. Snižene vrednosti se mogu naći kod malignih oboljenja, hepatitisa C.
PDW (platelet distribution width)
Raspodela trombocita po volumenu. Normalne vrednosti su 16-25.
MPV (mean platelet volume)
Prosečni volumen trombocita. Normalne vrednosti su 7,80-12 fl.
SE (sedimentacija eritrocita)
Analiza krvi
Brzina kojom se krvne ćelije izdvajaju iz seruma. Normalne vrednosti su 2-12 mm/h. Normalna brzina sedimentacije ne isključuje mogućnost postojanja bolesti, ali ubrzana sedimentacija je indikator za dalja ispitivanja. Ubrzana je u trudnoći i posle porođaja, postoperatvno, kod reumatskih bolesti, trovanja, upala. Usporena je kod novorođenčeta, policitemija, alergijskih stanja.
Objavljen: 27. decembra 2011. godine, ažuriran: 25. maj 2024. godine
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Ukoliko se sa ovako složenom životnom situacijom nosite tako što pijete alkohol ili pušite, velika je verovatnoća da će se to odraziti i na izostanak seksualne želje.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.