fbpx
Logoped

Da li svađe pred detetom utiču na problem sa razvojem govora?

Razvoj govora kod deteta od 3 godine

Poštovanje,

Imam sina Mihajla koji ima 3,5 godine. Neće da priča. A sve razume. Kad mu nešto treba, onda me uhvati za ruku.
Moj bivši muž i ja smo jako zabrinuti. Razveli smo kada je on imao 2 godine. Non-stop smo se svađli pred njim.
Išao je kod logopeda. Ona je dala vežbice. Mi smo radili. U vrtić je krenuo kada je imao 2,5 godine sa starijom grupom od sebe jer je on rođen u januaru. Pomoglo nam je puno.
Naučio je da oponaša životinje. “Tat” mu je traktor, “Blja” mu kombanaj, “Bljam” mu je kamion. Zna kaže baba, deda, mama, tata i lepo. Ostalo sve priča svojim jezikom. Kada vidi predmet na slici odmah kaže kako ta životinja kaže, isto oponaša i auto. Voli da se igra sa Lego Duplo kockicama. Sve lepo pravi od njih. Da li možete da nam pomognete? Evo sada ga učimo da kaže daj. On histeriše i baca se i plače. Ali sve razume.
Još jedna stvar, otac bivšeg muža je progovorio u 4. godini. Da li može to bude genetski?
Voli da se igra sa decom. Voli i lepo je prihvatio vrtić.
Hvala. Svaki savet nam je dobrodošao.

ODGOVOR LOGOPEDA

Poštovana Natalija,

Mihajlo kako ste naveli ima jako mali rečnik za svoj uzrast. I tih nekoliko reči izgovara na svoj način, tako da ga šira okolina ne bi razumela ako ne bi pokazao prstom na šta se odnosi. Na osnovu dobijenih podataka mogu samo da pretpostavim da je u pitanju loša oralna motorika, nezreo govorni aparat i nemogućnost da pravilno artikuliše i percipira svoj govorni iskaz.

Vežbe za razvoj govora

Naveli ste da sve razume, što je dobro jer je razumevanje preduslov da dete i progovori i upotrebljava naučene reči u komunikativne svrhe.
Ali pored toga što mu govor nije razvijem u skladu sa uzrastom, njegov emocionalni razvoj takođe kasni. To možete upravo videti u tim negacijama i bacanjem na pod kada od njega nešto zahtevate. Veliko je pitanje da li vas stvarno sve razume kada mu se obraćate, i da li je zaista shvatio da je DAJ ”čarobna” reč pomoću koje će doći do željenog predmeta i zadovoljiti neku svoju potrebu.
Zanima me i da li pokazuje prstićem kada ga pitate da Vam nešto pokaže ili da Vam na taj način odgovori na pitanje?
Ako to nije slučaj onda nije samo pitanje da i želi da Vam odgovori nego i koliko je u stanju da to uradi.

Ono što Vi, kao roditelj, možete raditi je da naučene pojmove upotrebljavate u svakodnevnim situacijama. Na primer, ako zna šta je auto i ako ga imenuje gradite rečenicu i nove pomove oko te reči. Ako auto prođe ulicom – Šta se to čuje? Čuje se auto. Da li je glasan ili tih auto? Koje je boje auto? Da li je crven? Neeeee, ovo je crni auto…. ili daaaaa crven je. Ko vozi auto? I tako stalno nova pitanja u vezi auta. Pitate i ponudite odgovor dok ne počne da ponavlja za vama te iste odgovore.

I stalno mu se obraćajte, imenujte sve što radite i stalno ponavljajte pitanja u vezi onoga što mu privlači pažnju. Iskoristite njegova intersovanja da ga motivišete da nauči nove pojmove izgovori još novih reči.

I ne ispravljajte ga rečima – “Ne tako, nego reci ovako”, jer to utiče na njegovo samopouzdanje i želju da pokuša ponovo da Vam nešto kaže. Pokušajte kada on nešto izgovori da ponovite za njim, ali pravlino. Npr. rekao si CRVENI AUTO. Bravo tako je.

Porodična situacija kao mogući uzrok problema

Htela bih da se osvrnem i na pomenutu porodičnu situaciju kada je Mihajlo imao dve godine. Razvod je veoma stresan za celokupnu porodicu. Odnosi i dinamika porodice se značajno menjaju. To nije bio period kada ste mogli da budete posvećeni Mihajlu u dovoljnoj meri i na način koji biste sigurno bili da nije bilo te situacije. Kao i celokupan razvoj tako i razvoj govora i jezika zahtevaju konstantnu stimulaciju i uvežbavanje u svakodnevnim situacijama. Ako to nije slučaj i pravovremena stimulacija izostane može se očekivati zastoj u razvijanju i kašnjenje u govoru ili celokupnom socio-emocionalnom razvoju. Kada su deca mala, ne znaju najbolje da se nose sa svojim emocijama i situacijama koje su teške za njih ili koje ne mogu da razumeju. Veoma često se dešava da deca misle da su oni izazvali neku situaciju, da se roditelji zbog njih svađaju ili da se to dešava jer nisu bili dovoljno dobri… Često se deca povuku u sebe i dolazi do regresije u psihomotornom i govorno-jezičkom razvoju. Dete koje je osećalo radost pri govorenju će se možda povući iz govorne situacije jer je bilo izloženo ”gruboj verbalnoj komunikaciji”. Ne mora da znači da je to slučaj kod Mihajla ali baš iz tog razloga mislim da bi trebali da popričate sa psihologom koji Vam može dati prave savete u vezi sa ovom temom.

Upornost i trud i ljubav koju pružate svom detetu Vas mogu dovesti do velikog uspeha, zato nemojte odustajati i uložite maksimalno u njegov razvoj, jer upravo ranom stimulacijom možete dobiti maksimalan učinak i razviti sve njegove potencijale.

Genetika i razvoj govora

Na pitanje da li genetika utiče na razvoj govora kod dece, naravo da ima uticaja. Deca koja imaju bliske srodnike koji su kasno progovorii ili imali neki drugi govorno-jezički problem iaju predispoziciju da se njihov govor razvija usporeno. To je samo još jedan razlog više da nastavite sa logopedskim tretmanima. Moj savet je ako ste u mogućnosti da ne prekidate tretman jer kao što ste naveli pomogao je dosta. Ali kod dece koja imaju razvojno kašnjenje kao što je slučaj kod Vašeg sina, tretmani traju dugo, najčešće dok ne krenu u školu, a kod neke dece je potrebna i tada dodatna podrška. Zato je moj savet da se naoružate strpljenjem, dobrom voljom i da nastavite da postupate po savetima Vašeg logopeda kako bi stimulisali Mihajla na najbolji način.

S poštovanjem,

Marija Ranisav, logoped

Edukativni centar “Prve reči”

Sva pitanja Mariji možete postaviti na logoped@demetra.rs

Ostala pitanja o razvoju govora možete pročitati OVDE

Reklame

Marija Ranisav

Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Related Articles

Pogledajte:
Close
Back to top button